Kako će izgledati Bosna i Hercegovina za pola stoljeća? U vremenu ubrzanih klimatskih, tehnoloških i demografskih promjena, pravo je pitanje ima li BiH kapacitet, ali i viziju da odgovori na izazove budućnosti.
Prema UNFPA projekcijama, broj stanovnika do 2070. mogao bi pasti na 1,5 miliona, dok bi stariji od 65 činili više od 40 posto populacije. Svjetska banka upozorava da bi klimatske štete mogle smanjiti BDP za 14 posto do 2050. ako se ne uloži u otpornost. Futurologinja Sanela Dropulić nudi optimističan scenarij - BiH može postati zemlja znanja, inovacija i prirodnih resursa – ako se sada usmjere kapaciteti i donesu hrabre odluke.
Istovremeno, u svakodnevnici, poslovna scena se mijenja. Senad Džambić, vlasnik Binga, smatra da neradna nedjelja nije rješenje za tržište i predlaže fleksibilniji pristup. Kompanija se priprema i za ulazak Lidla, koji bi dodatno mogao promijeniti trgovačku dinamiku.
Senad Džambić (Foto: Alphabet Group)
Dok jedan zakon kasni – onaj o električnoj energiji i uspostavi berze – drugi donosi reforme. Novi zakon o javnim nabavkama uvodi strože kazne, uključujući krivičnu odgovornost i novčane kazne do 200.000 KM. Promjene se najavljuju i u sektoru dobrovoljnih penzijskih fondova, uz veće mogućnosti ulaganja i veće prinose.
Raiffeisen analitičari očekuju oporavak ekonomije u 2025, uprkos slabom izvozu i poplavama koje su ugrozile infrastrukturu. Međutim, inflacija ostaje izazov.
Cijene osnovnih životnih namirnica u BiH nastavljaju rasti – inflacija u aprilu iznosila je 3,4 posto, dok su hrana i bezalkoholna pića poskupjeli za 8,9 posto. Analitičari upozoravaju da bi zbog globalnih signala u lancima nabavke mogla uslijediti nova poskupljenja, dodatno opterećujući potrošače.
Pozitivna vijest je da je na Ivan-sedlu otvorena prva vjetroelektrana u Kantonu Sarajevo – simbol potencijala za energetsku tranziciju. Međutim, stvarni zamah zahtijeva sistemska ulaganja i brže donošenje odluka.
Bloomberg Adria
Trump pod pritiskom
Donald Trump izjavio je da će produžiti rok za uvođenje 50-postotnih carina na robu iz EU do 9. jula, nakon razgovora s Ursulom von der Leyen. Produžetak stiže u trenutku kada američki sud blokira dio carina iz njegovog prethodnog mandata, ocijenivši ih nezakonitima. I dok Trump najavljuje žalbu, trgovinska strategija mu je ozbiljno uzdrmana.
Istovremeno, njegova administracija pojačava pritisak na privatne univerzitete, posebno Harvard, kojem je zamrznuto 2,6 milijardi dolara grantova zbog, kako tvrde vlasti, nedovoljne borbe protiv antisemitizma. Harvard ovo vidi kao nastavak političkog pritiska, naročito nakon pokušaja ograničavanja upisa stranih studenata.
Elon Musk, još jedan akter blizak administraciji, najavio je povlačenje iz uloge formalnog savjetnika. Njegov projekt DOGE, koji je imao za cilj veću efikasnost javne uprave, sada ostaje bez svog najpoznatijeg pokretača.
Zanimljivo je da je Sud ukinuo Trumpove carine zbog nezakonitosti, te blokirao odluku o carinama uvedenim na robu iz Kanade, Meksika i Kine.
U međuvremenu, Njemačka šalje Ukrajini pet milijardi eura vojne pomoći, uključujući dugometno oružje i artiljeriju. Potez Berlina dolazi u osjetljivom geopolitičkom trenutku, kada SAD balansira između trgovinskih konflikata i unutrašnjih političkih previranja.
Sport
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...