Adria regija postaje nositelj gospodarskog rasta Europe

Iako cijela Europa teško pronalazi put do ekonomskog rasta, za razliku od SAD-a i Kine koji bilježe zadovoljavajuće rezultate, države Adria regije su jedne od rijetkih svijetlih točaka kontinenta.

Prema nedavno objavljenoj prognozi Europske komisije za jesen 2024. godine, kumulativni rast BDP-a u razdoblju od 2024. do 2026. će u državama Adria regije biti prosječno 9,32 posto.

Kako će rast BDP-a na razini EU-a u istom razdoblju iznositi 4,26 posto, jasno je da Adrija regija tvori svojevrsni motor ekonomskog rasta u Europi.

Druga u regiji te treća među članicama i kandidatima EU-a je Crna Gora, za koju se u spomenutom razdoblju očekuje kumulativni rast od 11,51 posto. Više od 10 posto rast će i gospodarstvo Hrvatske, preciznije 10,12 posto.

Kraljevstvo osobne potrošnje

Sjeverna Makedonija (7,06 posto), BiH (7,9 posto) i Slovenija (6,43 posto) također će rasti mnogo više od većine europskih država.

Najveći poticaj rastu BDP-a u državama Adria regije dat će domaća potražnja, a zbog visokog rasta osobne potrošnje snažno će rasti uvoz. Kako su su trgovinski jako povezane s najvećim ekonomijama EU-a (Njemačka, Italija, Austrija…), rast potrošnje i uvoza u Adrija regiji bit će jedan od rijetkih sigurnih oslonaca rasta u Europi.

Važnost je tim veća zbog mogućeg uvođenja carina na uvoz u SAD-u, što će jako naštetiti velikim gospodarstvima EU-a koja izvoze u SAD. Kolektivno EU ima trgovinski suficit s SAD-om od više od 150 milijardi eura. Adria regija ne može kompenzirati udar potencijalnog uvođenja carina u SAD-u, ali će ga donekle ublažiti.

Slovenija najrazvijenija u regiji

Kao najbogatija država Adria regije, Slovenija se nalazi u drugačijoj fazi dugoročnog ekonomskog rasta od ostalih država. Također je najviše izložena ekonomijama razvijenih država EU-a, za koje se prognozira slab ekonomski rast, ponajviše Njemačkoj, Austriji i Italiji.

Stopa nezaposlenosti će se nastaviti blago smanjivati, na niskih 3,5 do 3,6 posto, što je gotovo na prirodnoj stopi nezaposlenosti i jedna od najmanjih u EU-u.

U 2024. će javna potrošnja rasti za razmjerno visokih 9,9 posto, što je primarno rezultat reforme sustava dopunskog zdravstvenog osiguranja koje je nastupilo na snagu s početkom godine. Njome je ukinuto obavezno privatno dopunsko zdravstveno osiguranje te povećan doprinos za javnozdravstveno osiguranje iz plaće.

Kao u ostalim državama Adria regije, predviđa se snažan rast osobne potrošnje i uvoza. Inflacija će ove godine usporiti na 2,1 posto, ali će 2025. ubrzati na 3,5 posto zbog ukidanja subvencija za plaćanje struje uvedenih tijekom energetske krize.

Prognoza Europske komisije za 2024. o 1,4 posto rasta BDP-a Slovenije pesimističnija je od prognoze analitičara Bloomberg Adrije, koji su predviđali rast BDP-a od 2,1 posto, ali je prognoza o 2,5 posto rasta BDP-a EK-a za 2025. optimističnija od analitičara Bloomberg Adrije, koji očekuju rast od dva posto.

Hrvatska jedan od šampiona

Postpandemijski oporavak je u Hrvatskoj bio izrazito dobar. Dapače, uspoređujući BDP zadnja tri mjeseca 2019. i treći kvartal 2024. dolazi se do saznanja da je Hrvatska, uz Poljsku i Maltu, bila jedan od europskih rekordera ekonomskog rasta.

Visoka stopa nezaposlenosti je prvi put u povijesti države prestala biti problem, a u 2025. će se smanjiti na manje od pet posto. Iako se situacija s problemom nezaposlenosti popravlja u svim državama Adria regije, u Hrvatskoj je uz Sloveniju situacija najbolja.

Usporit će snažan rast plaća iz 2023. godine, po čemu je Hrvatska bila predvodnik EU-a, ali će i dalje ostati snažan. To će potaknuti rast osobne potrošnje i uvoz te omogućiti državi da zadrži deficit proračuna na prihvatljivih 2,1 posto BDP-a.

Rast potrošnje održavat će i snažan rast potrošačkih kredita, na što je Hrvatska narodna banka (HNB) već upozoravala, ali postotak nenaplativih kredita godinama pada i nastavit će padati ako se nastavi rast plaća.

Europska komisija predviđa veći rast BDP-a Hrvatske u ovoj i idućoj godini od analitičara Bloomberg Adrije.

Srbija je rekorder

Rekorder Adria regije po pitanju kumulativnog rasta BDP-a bit će Srbija, a godišnji rast nastavit će rasti s ovogodišnjih 3,9 posto na 4,3 posto 2026. godine. Kao i u ostalim državama, pokretač rasta bit će osobna potrošnja, uz snažno povećanje izvoza.

Do 2026. bi stopa nezaposlenosti trebala pasti na osam posto, što je još uvijek relativno visoko, ali puno bolje od 10 do 25 posto koliko je iznosila od 2012. do početka pandemije.

Srbija je imala daleko veći problem s rastom cijena od Hrvatske i Slovenije, ali će se situacija stabilizirati. Ipak, inflacija će ostati umjereno povišena na 3,5 posto 2026. godine, ali je jasan trend pada u odnosu na prethodne godine, zbog čega je Nacionalna banka Srbije (NBS) ove godine tri puta smanjivala referentnu kamatnu stopu.

Državna potrošnja će biti povišena, između ostaloga zbog investicija za svjetski sajam EXPO 2027, koji će se održati u Beogradu. Za potrebe EXPO-a 2027 Srbija planira potrošiti 17,8 milijardi eura, što je oko petine ukupnog godišnjeg BDP-a države. Unatoč tome, zbog snažnog ekonomskog rasta udio javnog duga u BDP-u ostat će na stabilnih 48 posto.

Kao i na primjeru Hrvatske, predviđanja Komisije viša su od onih analitičara Bloomberg Adrije. Jedan od razloga za tu razliku je činjenica da je EK koristio novije podatke, prema kojima ekonomija Srbije stoji bolje nego je to izgledalo u rujnu, kada su analizu radili analitičari Bloomberg Adrije.

Politika kočnica rasta BiH

Relativno razočaravaju prognoze za BIH, iako su bolje nego za većinu država EU-a. Kumulativni rast BDP-a BiH od 7,9 posto još je konvergentan i približava ga EU-u, no s obzirom na razliku u standardu to je presporo.

Europska komisija se ne libi kao razlog slabog ekonomskog rasta ukazati na sve veće političke tenzije. Dapače, navodi kako bi daljnji rast tih tenzija mogao dodatno oslabiti ekonomski napredak.

Osobna potrošnja će najmanje rasti od svih država Adria regije, a smanjivanje stope nezaposlenosti bit će sporo, pa bi ona trebala ostati na više od 12 posto. Veliko iseljavanje i smanjivanje ponude rada nastavljaju otežavati postizanje ekonomskog rasta u BiH, ali će se zbog manjka kvalificirane radne snage nastaviti snažan rast plaća.

Zaključno se da iščitati kako Europska komisija smatra da su problemi BiH primarno samonametnuti političkom disfunkcionalnošću i nedostatkom političke suradnje.

EK predviđa manji ekonomski rast BiH u 2024. i 2025. od analitičara Bloomberg Adrije, za što je vjerojatni razlog upravo povećana politička nestabilnost.

Sjeverna Makedonija treba veći rast

S prognoziranim kumulativnim rastom BDP-a od 7,06 posto, Sjeverna Makedonija je usporediva s BiH. No s obzirom na to koliko zaostaje za razvijenim državama EU-a, približavanje je presporo.

Štoviše, Srbija i Hrvatska već nekoliko godina ekonomski rastu brže, pa se razlika između tih država i Sjeverne Makedonije povećava.

Svijetla točka je snažan rast osobne potrošnje, kao u ostalim državama Adria regije. Deficit državnog proračuna je visok, približava se pet posto BDP-a, a omjer javnog duga u BDP-u iznosi između 55 i 60 posto.

Približavanje EU-u, uz provođenje strukturnih reformi, mogu povećati stopu rasta Sjeverne Makedonije kroz poboljšanje izvoza i produktivnosti.

Prognoze EK-a su gore od prognoza analitičara Bloomberg Adrije iz rujna ove godine, što može biti indikator pogoršavanja ekonomskog stanja.

Golem potencijal regije

Zaključno, očekuje se da će ekonomski rezultati Adria regije biti jako dobri, ali nositelji tog uspjeha bit će prvenstveno Hrvatska, Srbija i Crna Gora. Stope rasta manje od tri posto godišnje, kao one koje se očekuju u BiH i Sjevernoj Makedoniji, nisu dovoljne za dostizanje standarda EU-a u razumnom povijesnom roku.

Sve ukazuje na to na to da bi Adria regija mogla biti motor gospodarskog rasta Europe prvenstveno zbog sporog rasta velikih europskih ekonomija. Za ilustraciju, američki BDP će 2024. rasti između 2,6 i 2,8 posto, pa svaka država s manjom stopom od toga zapravo zaostaje. A to je većina država EU-a.

Stoga BIH i Sjeverna Makedonija sporo love bogate članice EU-a, a američke stope rasta su nedostižne. To se može promijeniti, ali će za to biti potrebne duboke strukturne, političke i društvene reforme.

Sve države Adria regije, osim Slovenije, imaju velike probleme s korupcijom, kvalitetom pravosuđa i ostalim parametrima kvalitete institucionalnog uređenja, a upravo to usporava njihovo približavanje bogatim državama EU-a, i ekonomski i politički.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar