Klimatske promjene vratiće nas u kamene kuće i zemunice

Ljudi bi u budućnosti mogli da žive u kućama koje podsjećaju na dom prodice Kremenko ili Hobita iz filma "Gospodar prstenova". Kamene kuće i zemunice nameću se kao dobro rješenje za nove klimatske izazove.

Klimatske promjene ne znače da se drastično mijenja samo vrijeme. Nagla promjena vremena primorava i ljude da se prilagode i zaštite od novih vremenskih izazova. To znači da će od visokih temperatura i obilnih padavina ljudi morati da se zaštite kvalitetnijom i drugačijom gradnjom. Pravila gradnje koja su važila prije 20, 30, 50 i više godina, sada više ne važe.

Depositphotos

Ovog ljeta u kućama, stanovima i kancelarijama bilo je gotovo nemoguće preživjeti bez klima-uređaja. U odnosu na prošlo ljeto, u Srbiji je ovog juna i jula prodaja klima-uređaja porasla od 70 do 1.205 odsto, u zavisnosti od prodavca. Klimatolozi upozoravaju da će biti još toplije, kao i da će obilne padavine i poplave biti učestalije.

Zbog drastično veće potrebe za hlađenjem, u junu i julu potrošeno je i 30 odsto više struje nego prošlog ljeta. Razlog je to što građevinski objekti u Srbiji nisu predviđeni za tako visoke temperature, pa upijaju i zdržavaju mnogo više toplote.

Dugoročno gledano, ovakav način funkcionisanja društva nije održiv, jer su količine energije ograničene. Energetski kolapsi, odnosno iskakanje sistema zbog prevelike potrošnje, koje je region doživeo ovog ljeta, u budućnosti bi mogli postati trend.

Rješenje postoji i nalazi se u energetski efikasnoj gradnji koja može da odgovori na sadašnje i buduće klimatske izazove.

Kamene kuće i zemunice – učimo od prošlosti na moderan način

Bivša evropska komesarka i aktuelna direktorka organizacije Ekocivilizacija Violeta Bulc izjavila je nedavno na skupu u Beogradu posvećenom klimatskim promjenama da bi trebalo da građevinari počnu da razmišljaju o korištenju materijala koji štite od ekstremnih nepogoda i štede energiju. Kao primjere navela je kamen, vunu, pa čak i konoplju koja se, kako kaže, pokazala kao dobra za izolaciju.

Bivša evropska komesarka i aktuelna direktorka organizacije Ekocivilizacija (Bloomberg)

Ispričala je da ona ovog ljeta nije imala potrebu da kupi klima-uređaj, s obzirom na to da je njena kuća izrađena od kamena i da je taj materijal izuzetno otporan na visoke temperature. Bulc je otkrila da se ljudi u Sloveniji i širom Evrope sve više interesuju za zemunice, koje su takođe odličan izolator od vrućina i hladnoće.

"Klimatske promjene vratiće nas zemunicama, a to nije ništa novo i nepoznato, ljudi su već živeli i funkcionisali u takvim objektima. Mi treba da učimo od prošlosti i da to prilagođavamo modernom načinu života", rekla je Bulc.

Moderne zemunice nisu novitet na tržištu, već godinama se u svijetu grade ovakvi objekti, a pojedine zemunice podsjećaju na kuće Hobita iz filma "Gospodar prstenova".

Depositphotos

Druge su pak dosta modernije, jer se prozori i vrata prave od recikliranog stakla, a posjeduju i bazene. Zanimljivo je da i u Srbiji postoje moderne zemunice i obično se koriste za turizam, pa se mogu naći u ponudi na Bookingu ili Airbnbju.

Zemunica je jedan od najstarijih tipova kuće. To je tradicionalna građevina koju su ljudi gradili ukopane u zemlju ili djelimično ukopane, obično sa krovom prekrivenim travom ili zemljom. Zemunice pružaju odličnu toplotnu izolaciju, jer je zemlja dobar izolator, što ih čini pogodnim za hladne, ali i tople klimatske uslove.

Rješenja urbane zelene gradnje

Izvršna direktorka Savjeta zelene gradnje Dragana Korica ističe da je kod planiranja trenutne gradnje ključna predikcija budućih klimatskih promena. Suština je, kako kaže, da predikcije tih klimatskih promjena prilikom planiranja gradnje postanu dio zakonske regulative.

"Trenutno u Srbiji kada se projektuje objekat, on se projektuje samo kao dizajn, ne uzimaju se u obzir klimatski izazovi. Zbog budućih klimatskih izazova veoma je važno da se prilikom projektovanja uzme u obzir kakva će klima biti za 15, 20 ili 30 godina, i to je ključno da postane deo regulative", rekla je Korica za Bloomberg Adriju.

Pojedini sistemi za certifikaciju zelene gradnje već uzimaju u obzir klimatski aspekt, a Savjet zelene gradnje doprinjeo je tome da se u okviru Zakona o planiranju i izgradnji uvede i zelena gradnja, ukazala je Korica.

Objašnjava da zelena i održiva gradnja prate klimatske promjene i imaju odgovore na buduće klimatske izazove. Otkriva i da pojedina zelena rješenja mogu da spriječe izlivanje kišne infrastrukture u gradovima. Jedno od tih rješenja jesu zeleni krovovi.

Depositphotos

Kako je Korica navela, nekada smo strepili samo od nadolazećih rijeka, a sada se klima toliko promijenila da strepimo i od obilnih padavina u urbanim sredinama koje kišna infrastruktura ne može da pokupi, što takođe izaziva poplave.

"Rješenje koje zelena gradnja u ovom slučaju može da ponudi jesu zeleni krovovi. Zeleni krovovi imaju sisteme koji mogu u prvih 20 minuta da zadrže 60 odsto kiše i time rasterete uličnu kišnu infrastrukturu. Imaju važnu ulogu i kada je riječ o zašititi od visokih temperatura, a prečišćuju i vazduh", ispričala je Korica.

Postoji i opcija da se kišnica skuplja, ali da se ne ispušta u kišnu kanalizaciju, već da se koristi za tehničku vodu. Korica kaže da takav sistem ima zgrada Delta House. Kako je ispričala, taj sistem prečišćava kišnicu i vraća je nazad u sistem.

Još jedno dobro rješenje od obilnih padavina u gradskim sredinama mogu dati sunđerasti gradovi. Korica je rekla da takav sistem postoji u Aspernu, predgrađu Beča. Sistem je napravljen tako da upija vodu, ne ispušta je u kišnu kanalizaciju, nego se ta voda koristi za zalivanje zelenila u gradu.

Aspern, oblast u predgrađu Beča (Depositphotos)

Aspern je nekada bio livada po kojoj su šetale krave, kaže Korica, a danas je moderan grad sa brojnim održivim i zelenim rješenjima. "Vlasti su odredile određenu površinu u Aspernu i rekli investitorima da ponude samo zelene i održive projekte i da oni koji budu najopravdaniji da će biti građeni kao pilot-projekti. Sistem sunđerastog grada je jedna od ideja", objasnila je Korica.

U Engleskoj postoji regulativa koja zabranjuje staklene fasade i zahtjeva da se otvorene površine smanje, kako bi se lakše hladile i zagrijavale. Kada je riječ o regulativi, Korica kaže da i u Srbiji postoje određeni koeficijenti prolaznosti toplote kada se projektuje zid ili krov, odnosno koja je termoizolacija ili debljina te termoizolacije u zavisnosti od zida.

"Sada bi trebalo u regulativu uvesti kako će vrijeme biti u narednih 20 godina, a očigledno da mi više nećemo imati ovu temperaturu i da će biti potrebno ili povećanje debljine izolacije ili da se pronađe novi ekološki materijal koji će biti tanji, a koji će biti otporniji na toplotu", rekla je Korica.

U Srbiji građevinarstvo problem jer prati klimatske izazove stare 50 godina

I klimatolog Vladimir Đurđević rekao je nedavno u intervjuu za Bloomberg Adriju da u Srbiji postoji veliki problem po pitanju građevinarstva, upravo zbog toga što se prilikom planiranja izgradnje uračunavaju klimatski rizici iz prošlosti.

"Kada se pravi neka zgrada ili put, onda se rizik za plavljenje te zgrade ili puta procjenjuje na osnovu onoga što se desilo u posljednjih pedesetak godina sa klimom, a mi znamo da će klima biti dodatno promijenjena u budućnosti", izjavio je Đurđević.

Prilikom svake izgradnje trebalo bi da se koriste podaci o tome koliko će klima još da se promijeni i da se prave objekti koji su otporni na poplave u budućnosti, sušu u budućnosti, na toplotne talase u budućnosti, jer će oni biti intenzivniji nego što su danas, savetuje Đurđević.

Klimatolog Vladimir Đurđević (Lična arhiva)

"Ako sad napravite put koji je siguran od trenutnih poplava, on vjerovatno neće biti siguran od poplava koje će biti moguće za 30 godina", objašnjava klimatolog.

Smatra da novac koji se u Srbiji trenutno ulaže u izgradnju infrastrukture predstavlja "neku vrstu lošeg ulaganja". Objašnjava da to što je država uložila novac u izgradnju objekata koji nisu otporni na buduće klimatske izazove, znači da će u nekom trenutku biti izdvojeno još novca kako bi se ti objekti unaprijedili.

Zbog toga naglašava da zakon treba da igra glavnu ulogu. Ističe da zakoni, posebno koji se tiču izgradnje velikih infrastrukturnih objekata, trebalo bi da se promene i da podaci o uračunavanju buduće klime budu obavezni.

I druga komponenta važna za zidarstvo jeste energetska efikasnost, kaže Đurđević. Ističe da treba praviti objekte koji troše manje energije i za hlađenje i za grijanja, da bismo bili energetski efikasniji u budućnosti i da ne bismo trošili resurse.

Bivša evropska komesarka Bulc je nedavno u intervjuu za Bloomberg Adriju ukazala da postajemo polako zapušteni kada je rijč o infrastrukturi i da izbjegavamo dobra pravila izgradnje.

"Takođe, naša elektromreža, telekomunikaciona mreža, čak i vodovodna mreža nisu dovoljno dobro izgrađene i nije postavljena dodatna zaštita. Dakle, kada se dogode oluje, one najprije pogode površinski dio zemlje i s obzirom na to da ova infrastruktura nije dovoljno duboko ukopana u zemlju, poplave odnesu sve."

Stolarija, izolacija, solarni paneli, toplotne pumpe, pasivne kuće

Ukoliko ne razmišljate o izgradnji nove kuće koja bi bila od kamena ili ukopana u zemlju, postoji još načina kako možete da se zaštitite od visokih ili niskih temperatura, a da ispunite standarde energetske efikasnosti i uštedite novac.

Jedan od prvih načina jeste zamjena stolarije i izolacija kuće ili zgrade. Programski direktor Centra za unaprjeđenje životne sredine Vladan Šćekić izjavio je ranije da objekat koji je izolovan i sa dobrom stolarijom troši 50 odsto manje energije za grijanje.

Dodatan benefit ostvaruje se ukoliko ta kuća ili zgrada ima solarni panel. Prema Šćekićevim rečima, solarne elektrane najviše se isplate onima koji imaju veliku potrošnju, odnosno koji su često u crvenoj ili plavoj zoni.

Depositphotos

Iskustva kupaca-proizvođača (prozjumeri) u Srbiji kažu da se postavljanje solarnih panela na krovu porodične kuće isplati i da se na računima za struju može uštedjeti i do 70 odsto, a da se investicija može povratiti za šest do sedam godina.

Tokom ljetnjih mjeseci proizvodnja struje je veća, pa se za hlađenje kuće može koristiti obnovljiv izvor energije, odnosno sunce, umjesto povlačenja struje iz sistema. Osim toga, solarni paneli služe i kao štit tokom obilnih padavina i grada, pa iskustva pojedinih prozjumera kažu da krov uprkos nepogodama ostane netaknut.

Sljedeći način jesu toplotne pumpe. One omogućavaju efikasno zagrijavanje ili hlađenje prostora uz minimalnu potrošnju struje. Toplotne pumpe mogu koristiti toplotu iz različitih izvora, kao što su vazduh, zemlja ili voda. Tokom zime, preuzimaju toplotu iz spoljašnjeg vazduha, zemlje ili vode i prenose je unutar kuće. Tokom ljeta, proces se može obrnuti, i pumpa prebacuje toplotu iz unutrašnjosti kuće napolje, hladeći prostor.

Njihova prednost je što mogu proizvesti tri do četiri puta više toplote nego što je potrebno energije da rade i smanjuju emisije ugljen-dioksida jer koriste obnovljive izvore energije iz okoline.

U posljednje vrijeme sve se više govori i o pasivnim kućama. Proračuni pokazuju da pasivne kuće mogu uštedjeti do 90 odsto energije.

Depositphotos

Priličan je broj argumenata u korist pasivnih kuća: savremena izolaciona tehnologija, mali utrošak energije i ljeti i zimi, inovativan dizajn, posedovanje sertifikata koji garantuje da kuća ne sme propuštati više vazduha od 0,6 puta njene zapremine na sat.

Pasivne kuće, pritom, nisu vezane samo za privatno vlasništvo, već se princip gradnje odnosi na sve vrste objekata, što podrazumjeva komercijalne i stambene prostore. 

Kod pasivnih kuća, prednost su sami materijali od kojih su izrađene, prilagodljivi vremenskim uslovima. Otud i pojam "pasivno hlađenje", koji znači da se ne koristi kompresor, odnosno ne troši se energija za postizanje efekta rashlađivanja. Shodno tome, hlađenje je maltene besplatno, jer je jedina potrebna energija - pogonska energija za cirkulacione pumpe.

Postoje razni sistemi za pasivno hlađenje, a među njima su: noćno hlađenje (upotreba plafonskih ventilatora), debljina izolacije zgrade, hlađenje zgrade vodom na krovnoj konstrukciji (toplotno opterećenje može biti smanjeno do 40 odsto, a temperatura unutar jedinice redukovana za tri do šest stepeni Celzijusa).

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar